Skip to content

Mišići ramena su ključni za stabilnost i snagu gornjeg dijela tijela, a njihovo jačanje može poboljšati držanje, smanjiti rizik od povreda i doprinjeti boljoj funkcionalnosti u svakodnevnim aktivnostima. Mišići ramena se sastoje od nekoliko glavnih grupa:

1. Deltoideus (deltoidni mišić)

  • Prednji deltoid: uključen u podizanje ruku ispred tijela (fleksija).
  • Srednji deltoid: odgovoran za podizanje ruku u stranu (abdukcija).
  • Zadnji deltoid: pomaže pri pokretima ruku unazad (ekstenzija).

2. Rotatorna manžetna

  • Grupa četiri mišića (supraspinatus, infraspinatus, teres minor, subscapularis) koji stabilizuju rameni zglob i omogućavaju rotacione pokrete ramena.

3. Trapèzius (trapezni mišić)

  • Gornji dio ovog mišića je odgovoran za podizanje i stabilizaciju ramena, a zadnji dio pomaže u povlačenju lopatica unazad.

Vjezbe za ramena

  1. Potisak sa ramena (Shoulder Press)
    • Cilja sve dijelove deltoidnog mišića, posebno prednji i srednji deltoid.
    • Može se izvoditi sa bučicama, šipkom ili mašinom.
    • Izvođenje: Sjedi se ili stoji uspravno, tegovi se drže u visini ramena i guraju se iznad glave dok se ruke ne ispruže. Polako spustiti tegove nazad do početne pozicije.

2. Lateralno podizanje (Lateral Raise)

  • Fokusira se na srednji deltoid.
  • Zašto je važno raditi zadnje rame?
  • Balans snage: Prednji deltoidi su često previše aktivirani zbog vežbi poput potisaka, dok zadnji deltoidi mogu zaostajati.
  • Prevencija povreda: Jako zadnje rame može smanjiti rizik od povreda, posebno u sportovima ili aktivnostima gde je potrebno povlačenje i rotacija ruke.
  • Poboljšanje posture: Slabi zadnji deltoidi mogu dovesti do zaobljenih ramena i loše posture.
  • Vežbanje zadnjih deltoida pomaže u razvijanju jakog, stabilnog i proporcionalnog gornjeg dela tela.
  • Izvođenje: Stojeći uspravno, bučice se drže pored tijela. Ruke se podižu u stranu sve dok ne budu paralelne sa podom, zatim se polako vraćaju u početni položaj.
Zašto je važno raditi zadnje rame?
  1. Balans snage: Prednji deltoidi su često previše aktivirani zbog vježbi poput potisaka, dok zadnji deltoidi mogu zaostajati.
  2. Prevencija povreda: Jako zadnje rame može smanjiti rizik od povreda, posebno u sportovima ili aktivnostima gdje je potrebno povlačenje i rotacija ruke.
  3. Poboljšanje posture: Slabi zadnji deltoidi mogu dovesti do zaobljenih ramena i loše posture.
  4. Vježbe se mogu izvoditi: bučicama, na mašini, sa šipkom i na sajlama.

Vežbanje zadnjih deltoida pomaže u razvijanju jakog, stabilnog i proporcionalnog gornjeg dijela tijela.

Mišići trapezius (trapezni mišići) su veliki mišići u gornjem dijelu leđa i vrata koji igraju ključnu ulogu u stabilizaciji lopatica, podizanju ramena i kontroli pokreta glave. Trapezni mišić se sastoji iz tri dijela:

  1. Gornji trapezius – zadužen za podizanje ramena (kao kada slegnete ramenima).
  2. Srednji trapezius – odgovoran za povlačenje lopatica unazad.
  3. Donji trapezius – pomaže u povlačenju lopatica naniže i stabilizaciji gornjeg dijela leđa.
  4. Vježbe se mogu izvoditi: sa bučicama, šipkom ili na mašini.

Trening za ramena ne treba raditi prečesto jer su mišići ramena uključeni u mnoge druge vježbe za gornji dio tijela, poput vježbi za grudi i leđa. Preterana frekvencija može dovesti do pretreniranosti i povećanog rizika od povreda, posebno jer su ramena veoma mobilni i kompleksni zglobovi. Mišići ramena zahtevaju adekvatan oporavak kako bi se pravilno razvili i ojačali. Preporučuje se da trening za ramena bude 1-2 puta nedeljno, uz fokus na pravilnu formu, kontrolisane pokrete i dovoljno vremena za oporavak između sesija.

U videu ispod možete pogledati zanimljiv trening za ramena

Kako pravilno vježbati mišiće ramena